|
|
Turska |
... na raskršću civilizacija ... |
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Turska, zemlja puna sunca, prelepih plaža u dužini oko
8300 km, koje zapljuskuju četiri mora, prosto mami na odmor
i uživanje. Od aprila meseca pa na dalje većina mesta u
Turskoj ima idealnu klimu, tako turistička sezona traje sve
do oktobra. Prelepi hoteli, plaže, ljubaznost domaćina na
svakom koraku, su prepoznatljive stvari za Tursku i vaš
izbor. Turska je zemlja koja nudi za svakog po nešto,
upoznavanje istorijskih znamenitosti i religije, Tursku
kuhinju, prepoznatljiv je njihov kebap, rakija – rake, čaj
od jabuke, bazari prepuni suvenira, nacionalni programi i
folklor, noćni život, zabava kojoj sigurno nećete odoleti. |
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
Ako ste neodlučni kuda da krenete, neka Vam kao prostorni
orijentir bude KOMPAS i njegova ovogodišnja ponuda Turske.
Ove godine Vam u Turskoj nudimo aranžmane na 7, 10, 11 i 14
dana, u hotelima od dve do pet zvezdica, sa organizovanim
avio prevozom. U svakom od ponuđenih letovališta dočekaće Vas naši ljubazni predstavnici, koji će Vam biti na raspolaganju tokom boravka i tako učiniti sve da Vaš odmor bude lep i bezbrižan. Na Vama je samo da se odlučite, kada i gde želite da provedete Vaš odmor, a mi smo tu da Vam to obezbedimo tako da Vam ostane u sećanju kao nezaboravna uspomena. Na raskršću civilizacija Ako mislite da je Anadolija centar sveta, niste daleko od istine. Zaista, ta drevna zemlja je postojbina mnogih civilizacija, kolevka različitih religija i kultura. 6500-5500 god. p.n.e. - Prve naseobine zemljoradnika u Centralnoj i Zapadnoj Anadoliji (Maloj Aziji). 3000 god. p.n.e. - Prve naseobine u Troji. 1500 god. p.n.e. - Hetiti su napravili oruđa od gvožđa. 1250 god. p.n.e. - Trojanski rat. 6500 god. p.n.e. a 3000 godina pre prvih naselja u Troji, u Zapadnoj i Centralnoj Anadoliji već su živeli zemljoradnici, predstavnici kulture “kamenog doba”. Oko 1990 godine pre nove ere u Centralnoj Anadoliji nastala je moćna i razvijena kultura drevnih Hetita. U istoriji civilizacija Hetiti su poznati kao najstarija kultura “gvozdenog doba”. U vreme procvata hetitske kulture Troja se sa Grcima nadmetala za prestiž u oblasti Egejskog mora. 1250 god. pre n. e. odigrao se u mitologiji opevani Trojanski rat, posle koga je propala imperija Hetita. 1200-700 god. p.n.e. Nastaju prva grčka naselja i formiraju se prve regionalne kulture u Istočnoj Anadoliji. Ovaj period ušao je u istoriju Anadolije kao epoha osvajačkih pohoda i ratova, naročito pohoda Grka i Asiraca. Negde oko 1000-te godine p.n.e. Grci naseljavaju obale Egejskog mora, a Frigijci zauzimaju Zapadnu i Centralnu Anadoliju. Najpoznatiji vladar frigijske države bio je mitski car Midas, koji je, prema legendi pretvarao u zlato sve što bi dodirnuo. 700-479 god. p.n.e. Drevni Kumrani razaraju Zapadnu Anadoliju, rađa se Homer, nastaju temelji grčke kulture i filozofije, a potom Persijanci osvajaju Zapadnu Anadoliju. Otprilike u isto vreme kada se rodio Homer, nedaleko od današnjeg grada Izmira, Kumrani su osvajali i pljačkali primorska naselja Frigijaca i Grka. Sto godina kasnije njih su zamenili Lidijci, izumitelji kovanog novca. Istovremeno u grčkim gradovima na obalama Anadolije (Male Azije) razvija se trgovina, a sa njom počinje procvat grčke filozofije i drugih nauka. 479-323 god. p.n.e. Rat Grka i Persijanaca. Persijanci uspostavljaju kontrolu nad grčkim gradovima u Anadoliji. 546 god. na teritoriju Anadolije sa istoka nadiru Persijanci, najpre osvajaju lidijsku prestonicu Sardi, a zatim i grčke gradove. 334 god. Aleksandar Veliki osvaja Anadoliju i prekida vladavinu Persijanaca. 323-133 god. p.n.e. Naslednici Aleksandra Makedonskog vode međusobne ratove, dok istovremeno jača Pergamska kraljevina koja sklapa savez sa Rimljanima. 130 god. p.n.e. - 330 n.e. Poslednji pergamski vladar zaveštava svoje zemlje Rimljanima, Antonije i Kleopatra sklapaju brak u Antiohiji (današnjoj Antakiji), Sveti Pavle kreće na svoja misionarska putovanja. Posle smrti Aleksandra Makedonskog Anadoliju dele njegove vojskovođe. Na zapadu novi regionalni centar vlasti postaje Pergam, koji posle poslednjeg vladara Attala III podpada pod vladavinu Rima. Naslednici grčke kulture - Rimljani obnavljaju grčke gradove i menjaju njihov izgled (drevne ruševine, kojih je tako mnogo u današnjoj Maloj Aziji, u suštini su ne grčkog, već rimskog porekla). U periodu rimske vladavine odigravaju se najvažniji dogadjaji rane istorije hrišćanstva: učenje Isusa Hrista, misionarski rad Svetog Pavla, misija Svetog Jovana i dolazak Bogorodice u grad Efes. 330-1453 god. Vizantijski car Konstantin proglašava Konstantinopolj (Istambul) prestonicom Vizantijskog Carstva koje napadaju i sa istoka i sa zapada. Sa istoka prodiru Seldžuci i osnivaju svoju državu u Anadoliji, ali su ih kasnije porazili Mongoli. Posle toga gospodarima Anadolije postaju Osmanlije i oni osvajaju Konstantinopolj. Od 330. godine, u periodu od 1100 godina, Konstantinopolj je bio prestonica Vizantijskog carstva. Bez obzira na njegovo postepeno slabljenje, Anadolija, (centralni deo države) bila je važno središte u kome su se razvile fundamentalne doktrine Pravoslavlja, što je na kraju dovelo do odvajanja Pravoslavne i Katoličke crkve 1054 god. Tokom duge istorije Vizantija je bila izložena prodorima Slovena, Persijanaca, Arabljana i Krstaša. Ali smrtni udarac u 7-8 veku nanela su joj nomadska turska plemena koja su iz današnje Mongolije krenula na zapad, porobljavajući i preobraćajući u Islam narode koji su im bili na putu. Jedan ogranak turskih plemena - Seldžuci, prodrli su na teritoriju Vizantije i osvojili deo Anadolije, ali su ih 1243. uništili Mongoli. 1453-1922 god. Konstatinopolj postaje Istambul. Osmanlije šire svoju imperiju na Zapad, ali posle neuspelog osvajanja Beča povlače se natrag na Istok. Oko 150 godina trajalo je stvaranje jedinstvene osmanlijske države u Anadoliji (Maloj Aziji). Osvojivši vizantijske gradove Bursu i Iznik 1330- ih godina , Osmanlije su “ bacile oko” na Konstantinopolj i zauzeli ga 1453 god. Prekršten u Istambul drevni grad ostaje prestonica druge velike imperije još 470 god. Osmanlije se nisu zadovoljile Anadolijom već zauzimaju basen Crnog mora, Bliski istok, Severnu Afriku i preko Balkana stižu do Beča. Međutim, ponovljena neuspela opsada 1683 godine označila je početak laganog raspadanja Turske imperije. 1923 god. počelo je stvaranje Republike Turske pod vođstvom Ataturka, sprovođenjem serije savremenih, svetskih, demokratskih reformi. Početkom 20-og veka obustavljeni su nasrtaji na tursku teritoriju i mešanje Zapada u unutrašnje stvari zemlje. Mustafa Kemal Ataturk, sjajni armijski oficir, najpre je zaustavio desant saveznika na Galipolju u vreme Prvog svetskog rata, a zatim je, po završetku rata, stao na čelo Turskog nacionalnog pokreta za preporod. Pod njegovim vođstvom nacionalisti su uspostavili kontrolu nad Malom Azijom i 1923 godine postigli međunarodno priznanje Republike Turske. Mustafa Kemal, koji je kasnije postao predsednik Republike i dobio naziv Ataturk (otac Turaka), započeo je seriju reformi koje su pretvorile Tursku u savremenu demokratsku i svetsku državu. 2000 god. Papa Jovan Pavle II pozvao je sve hrišćane da u 2000 god. učine hodočašće u antičkom gradu Efesu, gde je bilo poslednje utočište Majke Božije. |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
Kušadasi
|
|
Bodrum
|
|
Marmaris
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
|
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
|
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
Alanja
|
|
Antalija, Lara, Kundu, Belek
|
|
Kemer
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
Lara Kundu Belek |
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
|
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||